BEOGRAD – Inflacija ima različite efekte na različite grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje značajno utiču na to kako su domaćinstva izložena cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize koju je sprovela Narodna banka Srbije (NBS). Ova analiza istražuje redistributivne efekte inflacije na različite potrošačke grupe, a posebno se fokusira na to kako su različite kategorije domaćinstava pogođene inflacionim pritiscima.
U video rubrici „Korisno je da znate“, koja je dostupna na zvaničnom sajtu NBS, istaknuto je da su tokom najintenzivnijih inflatornih pritisaka, posebno u 2022. i prvoj polovini 2023. godine, domaćinstva sa nižim troškovima potrošnje bila znatno više pogođena inflacijom od onih koja su trošila više. Ova razlika ukazuje na to da inflacija ne pogađa sve grupe stanovništva ravnomerno, već da su najsiromašniji slojevi društva najviše izloženi njenim negativnim efektima.
Istraživač u Sektoru za ekonomska istraživanja i statistiku, Konstantin Sorak, objasnio je da su podaci za analizu prikupljeni putem Ankete o potrošnji domaćinstava. Ova anketa je podelila domaćinstva u pet jednakih grupa, poznatih kao kvintili, prema visini potrošnje. Ovo omogućava analizu kako inflacija utiče na svaku od ovih grupa, a rezultati pokazuju da se efekti inflacije ne manifestuju isto za sve.
U periodu kada su cene osnovnih životnih namirnica i energenata porasle, domaćinstva sa nižim prihodima su bila primorana da smanje potrošnju, što je dodatno pogoršalo njihovu ekonomsku situaciju. Na primer, povećanje cena hrane, goriva i komunalnih usluga najviše je pogodilo domaćinstva koja već imaju ograničene resurse, dok su bogatija domaćinstva mogla lakše da se prilagode i apsorbuju ove troškove. Ova situacija je dovela do povećanja nejednakosti unutar društva, gde su najugroženiji postali još ugroženiji.
Osim toga, istraživanje je pokazalo da su domaćinstva koja troše više na luksuzne proizvode i usluge, u manjoj meri pogođena inflacijom. Dok su osnovne životne potrebe postale skuplje, potrošnja na luksuzne artikle nije bila toliko pogođena, što ukazuje na to da inflacija može imati različite učinke na različite kategorije potrošnje. Na primer, troškovi za putovanja i zabavu nisu rasli u istoj meri kao troškovi za osnovne životne namirnice, što je stvorilo razlike u načinu na koji se različite grupe stanovništva suočavaju sa ekonomskim izazovima.
Narodna banka Srbije je naglasila važnost ovih nalaza za formulaciju ekonomskih politika koje će pružiti podršku najugroženijim grupama. S obzirom na to da inflacija može imati dugoročne posledice po ekonomski razvoj zemlje, važno je da se donosioci odluka fokusiraju na mere koje će smanjiti teret inflacije na domaćinstva sa nižim prihodima. To može uključivati subvencije osnovnih životnih namirnica, kao i mere za povećanje dostupnosti i pristupačnost osnovnih usluga.
Iako je inflacija globalni fenomen, njen uticaj na različite grupe stanovništva može biti različit, što zahteva pažljivo razmatranje i prilagođavanje politika. U svetlu ovih informacija, važno je da se nastavi sa istraživanjem i analizom kako bi se bolje razumele dinamike inflacije i njeni efekti na različite segmente društva.
Završava se period kada su domaćinstva bila primorana da se prilagode novim ekonomskim realnostima, a jasno je da je potrebna proaktivna strategija za zaštitu najranjivijih. Samo tako se može osigurati da se socijalna pravda i ekonomska stabilnost postignu i očuvaju u budućnosti.
