Esmail Bagei, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavio je danas da bilo kakav izlazak iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) ne bi bio konstruktivan i da bi predstavljao „negativnu ili osvetničku reakciju prema članicama“. Ova izjava dolazi u svetlu odluke Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) da napuste OPEK. Bagei je naglasio da će Iran ostati posvećen svojim obavezama unutar ove organizacije i kritikovao UAE zbog, kako je rekao, „neprikladnog ponašanja“ koje je navodno pomoglo Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama tokom ratnih sukoba.
UAE su ranije potvrdili da će 1. maja napustiti OPEK i OPEK+. Odluka je obrazložena nacionalnim interesima UAE i željom da zemlja aktivno doprinosi ispunjavanju hitnih potreba tržišta, posebno u svetlu geopolitičke nestabilnosti koja se očekuje u bliskoj budućnosti. Ova nestabilnost je rezultat poremećaja u Arapskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što direktno utiče na dinamiku ponude nafte.
Američki predsednik Donald Tramp pohvalio je odluku UAE, smatrajući da bi to moglo dovesti do sniženja cena nafte. Njegova izjava dolazi u trenutku kada mnogi analitičari prate kako će ova odluka uticati na globalno energetsko tržište.
U međuvremenu, Rusija je jasno stavila do znanja da ne planira napustiti OPEK+. Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da format OPEK+ omogućava značajno smanjenje fluktuacija na energetskim tržištima i doprinosi stabilizaciji. Peskov je dodao da se Rusija prema odluci UAE odnosi s poštovanjem, uz napomenu da je to suverena odluka svake države.
OPEK je osnovan 1960. godine, a članice uključuju Alžir, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Gabon, Libiju, Nigeriju, Irak, Iran, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i Venecuelu. Nakon pada cena nafte 2016. godine, OPEK je potpisao sporazume sa još deset zemalja, uključujući Rusiju, Azerbejdžan, Bahrein, Brunej, Brazil, Kazahstan, Maleziju, Meksiko, Oman, Južni Sudan i Sudan, čime je stvorena OPEK+ organizacija.
Zemlje članice OPEK-a proizvode više od trećine svetske ponude nafte, a osnovni cilj organizacije je stabilizacija tržišta i osiguranje efikasne, ekonomične i redovne isporuke goriva.
Odluka UAE da napuste OPEK dolazi u trenutku kada su globalna tržišta nafte pod pritiskom raznih faktora, uključujući geopolitičke napetosti i promene u potražnji. Mnogi analitičari očekuju da će ovaj potez UAE imati dalekosežne posledice na cene nafte i globalno energetsko tržište.
U svetlu svih ovih događaja, tržište nafte ostaje pod pažnjom investitora i analitičara koji prate svaku promenu koja može uticati na ponudu i cenu nafte. Odluka UAE može otvoriti nove diskusije o budućnosti OPEK-a i OPEK+ i njihovoj sposobnosti da odgovore na izazove koji se pred njima postavljaju.
Dok se situacija razvija, očigledno je da su odnosi među članicama OPEK-a i dalje složeni i da svaka odluka može imati dalekosežne posledice na globalno tržište. Sa Iranom koji insistira na očuvanju svojih obaveza i Rusijom koja se odlučuje za ostanak u OPEK+, budućnost ove organizacije ostaje neizvesna, a tržišta će morati da se prilagođavaju novim realnostima.
