Prema poslednjim analizama tržišta, dizel vozila i dalje dominiraju brojem slučajeva vraćanja kilometraže. Ova vozila su najčešće korišćena za duže relacije i veće godišnje kilometraže, što ih čini privlačnom metom za prevarante koji žele da prikažu vozila manje istrošenima nego što zapravo jesu. U proseku, na dizel automobilima kilometraža se vraća za desetine hiljada kilometara, što direktno utiče na tržišnu vrednost vozila i kasnije troškove održavanja.
Stručnjaci ističu da kupci često veruju da su dizel automobili „sigurnija kupovina“ zbog robusnosti motora. Ipak, visoka kilometraža koju ovi automobili prelaze povećava rizik od manipulacije. To znači da vozilo koje izgleda kao da je prešlo 180.000 kilometara može u stvarnosti imati više od 250.000 kilometara. Takve razlike dovode do skupih kvarova koji se ne očekuju pri kupovini.
Benzinska vozila beleže manji procenat manipulacija u odnosu na dizelaše, ali problem i dalje postoji. Na ovim vozilima, kilometraža se u proseku vraća za desetine hiljada kilometara, što može značajno promeniti procenu vrednosti i tehničkog stanja vozila. Kupci često misle da su benzinci „bezbedniji izbor“, ali podaci pokazuju da ni oni nisu imuni na prevare.
Hibridna vozila, iako ređa na tržištu, pokazuju prisustvo manipulacija. Iako se procenat slučajeva čini manjim, finansijski rizik ostaje ozbiljan jer se i kod njih vraćaju velike brojke kilometara. To znači da se čak i relativno „mlađa“ vozila mogu naći u stanju koje ne odgovara onome što stoji u oglasu.
Na tržištu polovnih automobila, električni automobili imaju najniži procenat prijavljenih manipulacija, što stvara utisak da su najsigurnija kategorija. Međutim, istraživanje pokazuje da kada do manipulacije dođe, razmere mogu biti izuzetno velike. U pojedinim slučajevima, kilometraža je vraćena i za oko 80.000 kilometara, što je uporedivo sa najgorim slučajevima kod dizel vozila. Kupci električnih vozila često polaze od pretpostavke da su „novija tehnologija“ i da samim tim nose manji rizik. Ova percepcija može dovesti do opuštenije kupovine i manjeg proveravanja istorije vozila, što otvara prostor za ozbiljne finansijske greške.
Iako se tržište polovnih automobila dominantno oslanja na dizel vozila, podaci jasno pokazuju da se manipulacija kilometražom javlja kod svih tipova pogona. Razlike postoje u učestalosti, ali rizik uvek postoji. Prevaranti se prilagođavaju tržištu, pa se fokus postepeno pomera i na hibridna i električna vozila kako njihov broj raste.
Najveći problem za kupce ostaje nedovoljna transparentnost i oslanjanje na vizuelni utisak umesto na proveru istorije vozila. Vozilo sa „uverenjem“ o maloj kilometraži često može biti znatno istrošenije nego što se čini, što kasnije vodi ka neplaniranim troškovima i lošim investicijama. Stručnjaci zato upozoravaju da je detaljna provera istorije ključni korak pre svake kupovine.
U svetlu ovih informacija, kupci bi trebali biti oprezni prilikom kupovine polovnog vozila, bez obzira na tip pogona. Pregled istorije vozila, konsultacija sa stručnjacima i korišćenje pouzdanih izvora podataka može značajno smanjiti rizik od prevare i pomoći kupcima da donesu informisanu odluku. Na kraju, ulaganje u kvalitetnu proveru može se isplatiti višestruko, jer može sprečiti buduće troškove i probleme sa vozilom.
