Istraživači otkrivaju kako je raspad superkontinenta Kolumbija prije 1,4 milijarde godina doprinio formiranju najvećih zaliha rude gvožđa na svijetu u provinciji Hamersli, Zapadnoj Australiji. Pilbara kraton, jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, sa stijenama koje datiraju još iz Arhejskog eona, igra ključnu ulogu u ovoj geološkoj priči. Nove tehnike datiranja pokazuju da su zalihe mnogo mlađe nego što se mislilo – formirane su prije između 1,4 i 1,1 milijarde godina. Studija objavljena u časopisu PNAS otkriva da su ove zalihe rude gvožđa povezane sa tektonskim događajima i geološkim aktivnostima koje su pokrenute raspadom superkontinenta Kolumbija. Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju formiranja mineralnih zaliha na Zemlji i pružiti uvid u geološku prošlost ovog dijela Australije.
Kako su nastale najveće zalihe gvožđa
Stefan Nikolić

Najnoviji Članci
-

.
Stefan NikolićDnevni horoskop za 28. februar 2026
-

.
Stefan NikolićTražimo kompromis za NIS, naftovod sa Mađarima do kraja 2027.
-

.
Milica StankovićIzjava Ergina Atamana posle Srbija Turska
-

.
Marijana PetrovićSavez slepih Srbije obeležava Nacionalni dan knjige
Pretraga
Kategorije
- Auto (854)
- Društvo (1.173)
- Ekonomija (1.085)
- Energetika (304)
- Green World (12)
- Horoskop (913)
- Hronika (1.073)
- IT (904)
- Izbori 2023 (51)
- Kultura (1.093)
- Politika (1.225)
- Sport (1.390)
- Srbija (1.023)





