Istraživači otkrivaju kako je raspad superkontinenta Kolumbija prije 1,4 milijarde godina doprinio formiranju najvećih zaliha rude gvožđa na svijetu u provinciji Hamersli, Zapadnoj Australiji. Pilbara kraton, jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, sa stijenama koje datiraju još iz Arhejskog eona, igra ključnu ulogu u ovoj geološkoj priči. Nove tehnike datiranja pokazuju da su zalihe mnogo mlađe nego što se mislilo – formirane su prije između 1,4 i 1,1 milijarde godina. Studija objavljena u časopisu PNAS otkriva da su ove zalihe rude gvožđa povezane sa tektonskim događajima i geološkim aktivnostima koje su pokrenute raspadom superkontinenta Kolumbija. Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju formiranja mineralnih zaliha na Zemlji i pružiti uvid u geološku prošlost ovog dijela Australije.
Kako su nastale najveće zalihe gvožđa

Stefan Nikolić

Najnoviji Članci
-
.
Branko SimićAmerikanci više nisu spremni da igraju po pravilima
-
.
Milica StankovićOlga Danilović ispala u prvom kolu US Opena
Pretraga
Kategorije
- Auto (1.438)
- Društvo (2.562)
- Ekonomija (2.410)
- Energetika (318)
- Green World (34)
- Horoskop (1.835)
- Hronika (2.380)
- IT (1.573)
- Izbori 2023 (143)
- Kultura (2.372)
- Politika (2.830)
- Sport (3.016)
- Srbija (2.154)