Istraživači otkrivaju kako je raspad superkontinenta Kolumbija prije 1,4 milijarde godina doprinio formiranju najvećih zaliha rude gvožđa na svijetu u provinciji Hamersli, Zapadnoj Australiji. Pilbara kraton, jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, sa stijenama koje datiraju još iz Arhejskog eona, igra ključnu ulogu u ovoj geološkoj priči. Nove tehnike datiranja pokazuju da su zalihe mnogo mlađe nego što se mislilo – formirane su prije između 1,4 i 1,1 milijarde godina. Studija objavljena u časopisu PNAS otkriva da su ove zalihe rude gvožđa povezane sa tektonskim događajima i geološkim aktivnostima koje su pokrenute raspadom superkontinenta Kolumbija. Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju formiranja mineralnih zaliha na Zemlji i pružiti uvid u geološku prošlost ovog dijela Australije.
Kako su nastale najveće zalihe gvožđa
Stefan Nikolić

Najnoviji Članci
-

.
Stefan NikolićZašto su novi automobili sve nepouzdaniji?
-

.
Stefan NikolićJedna navika može vas spasiti od velikog gubitka
-

.
Milica StankovićSRBIJA PREOKRETOM SRUŠILA DANSKU: Povreda Danilovića brine „Orlove“
-

.
Marijana PetrovićRoman „Sto posto tuđa posla“ u užem izboru za regionalnu nagradu „Mali princ“
Pretraga
Kategorije
- Auto (1.513)
- Društvo (1.874)
- Ekonomija (1.749)
- Energetika (325)
- Green World (12)
- Horoskop (1.528)
- Hronika (1.737)
- IT (1.580)
- Izbori 2023 (51)
- Kultura (1.756)
- Politika (1.898)
- Sport (2.054)
- Srbija (1.697)





