Istraživači otkrivaju kako je raspad superkontinenta Kolumbija prije 1,4 milijarde godina doprinio formiranju najvećih zaliha rude gvožđa na svijetu u provinciji Hamersli, Zapadnoj Australiji. Pilbara kraton, jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, sa stijenama koje datiraju još iz Arhejskog eona, igra ključnu ulogu u ovoj geološkoj priči. Nove tehnike datiranja pokazuju da su zalihe mnogo mlađe nego što se mislilo – formirane su prije između 1,4 i 1,1 milijarde godina. Studija objavljena u časopisu PNAS otkriva da su ove zalihe rude gvožđa povezane sa tektonskim događajima i geološkim aktivnostima koje su pokrenute raspadom superkontinenta Kolumbija. Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju formiranja mineralnih zaliha na Zemlji i pružiti uvid u geološku prošlost ovog dijela Australije.
Kako su nastale najveće zalihe gvožđa
Stefan Nikolić

Najnoviji Članci
-

.
Jovana KovačevićMacut u Sofiji razgovarao sa premijerom Moldavije
-

.
Stefan NikolićTri horoskopska znaka koja imaju najmanje sreće
-

.
Stefan NikolićKoliko zaista traju baterije u e-autima?
Pretraga
Kategorije
- Auto (1.300)
- Društvo (1.647)
- Ekonomija (1.535)
- Energetika (325)
- Green World (12)
- Horoskop (1.324)
- Hronika (1.523)
- IT (1.361)
- Izbori 2023 (51)
- Kultura (1.542)
- Politika (1.680)
- Sport (1.840)
- Srbija (1.478)





