Davor Perinović (77), osnivač HDZ BiH i nekadašnji političar, izazvao je veliku pažnju i kontroverzu izjavom da su se mnogi katolički sveštenici i biskupi u Hrvatskoj, posebno u Dubrovniku, izjasnili kao Srbi. Ova tvrdnja dolazi u vreme kada su odnosi između Srba i Hrvata i dalje napeti, a Perinovićeve reči su dodatno uzburkale javnost.
U razgovoru za podkast Ras televizije, Perinović je naveo da je bio iznenađen podatkom da su se neki katolički sveštenici i biskupi u Dubrovniku identifikovali kao Srbi. On je istakao da je liturgija u ovom gradu nekada bila pisana ćirilicom, što dodatno ukazuje na složenu istoriju i identitet ovog područja. „Najpoznatiji primer je Dubrovnik, u čijem zaleđu je Hercegovina“, napomenuo je Perinović, dodajući da je u tom kontekstu važno razmotriti i jezik koji se koristio u liturgiji.
Perinović se prisetio i slučaja Želimira Puljića, koji je bio dubrovački biskup od 1989. do 2010. godine. Puljić se izjašnjavao kao Hrvat, ali istorijska istraživanja pokazuju da su njegovi preci pravoslavni Srbi, što otvara pitanja o identitetu i poreklu mnogih koji se danas izjašnjavaju kao Hrvati.
Ove izjave Perinovića izazvale su reakcije među hrvatskim političarima, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, koji je izbegavao da komentariše ovu situaciju. Čak i predsednik Zoran Milanović, koji se često suočava s optužbama da je Srbin, nije se oglašavao na ovu temu. Perinović je, inače, rođen u Zagrebu, a kasnije je živeo u Sarajevu, gde je 1990. godine osnovao HDZ BiH po naređenju Franje Tuđmana. Međutim, ubrzo je smenjen sa čela stranke kada su njegovi politički protivnici otkrili pravoslavnu krštenicu njegove porodice.
U svojoj izjavi, Perinović je napomenuo da je bio jedini Srbin koji je stajao na čelu hrvatske stranke, što je izazvalo gnev među nekim članovima stranke iz zapadne Hercegovine. „Bilo je neverovatno koliko su mi ovi iz zapadne Hercegovine prigovarali: ‘Srbin, Srbin, Srbin.’ E, tad sam rekao: ‘Ako je vama bio potreban Srbin da vam osnuje HDZ, hajde malo da vidimo vaše poreklo,’“ ispričao je Perinović.
Ova tema porekla i identiteta se dodatno komplikuje kada se uzmu u obzir istorijski podaci. Perinović je istraživao da je pre oko 140 godina katolički samostan u Kreševu bio nadležan za Hercegovinu, što ukazuje na to da su u tom području katolici često zavisili od susednih pravoslavnih zajednica za svoje verske potrebe.
Perinovićeve tvrdnje su izazvale ogorčenje među nekim hrvatskim intelektualcima i političarima, koji smatraju da se ovakve informacije koriste za politizaciju identiteta i istorije. Mnogi Hrvati se stide prošlosti i pokušavaju da distanciraju od bilo kakvih povezanosti sa srpskim identitetom, posebno u svetlu ratova devedesetih.
Osim političkih reperkusija, Perinovićeve reči ukazuju i na dublje kulturne i etničke tenzije unutar Hrvatske. Mnogi Srbi katolici su tokom 20. veka pretrpeli velike gubitke, a njihova kulturna baština je gotovo uništena. U Dubrovniku su, na primer, do 20. veka postojale brojne srpske kulturne institucije, koje su danas gotovo nepoznate.
Perinović, koji je često govorio o svojoj ulozi u formiranju HDZ-a, smatra da su ovi istorijski podaci važni za razumevanje današnjih odnosa među narodima u Hrvatskoj. Njegov pristup izaziva različite reakcije, ali jedno je sigurno – pitanje identiteta u ovom regionu ostaje složeno i sporno, a mnogi se suočavaju s dilemom kako da pomire svoju prošlost s današnjim političkim realnostima.
