ZAGREB – Slovenija je Hrvatskoj uputila službeni predlog za gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško (Krško 2), ali je ponuda za Zagreb znatno nepovoljnija od sadašnjeg modela zajedničkog upravljanja u kojem obe države imaju po 50 posto vlasništva, saznaje riječki Novi list.
Prema slovenskom predlogu, Hrvatska bi u novoj elektrani imala tek 25 posto udela – i to bez prava odlučivanja. Drugu četvrtinu dobilo bi slovenačko državno preduzeće GEN, dok bi većinski paket od 51 posto ostao u rukama slovenačke Vlade. Uz to, Hrvatska ne bi imala pravo da koristi električnu energiju proizvedenu u Krškom, već bi dobijala samo četvrtinu profita od prodaje struje na slovenačkom tržištu.
„Ovakav maćehinski predlog hrvatska strana mora kategorički da odbije“, poručuje predsednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić. Ističe da Hrvatskoj nije cilj profit, već snabdevanje električnom energijom kojom bi država mogla, na primer, subvencionisati račune socijalno ugroženih građana.
Tokom susreta premijera Hrvatske i Slovenije, Andreja Plenkovića i Roberta Goloba u junu na granici kod Vinice, obe su strane izrazile načelnu spremnost za zajednički projekt. Golob je tada rekao da je Slovenija „jako zainteresovana“ da Hrvatska učestvuje, ali detalji o vlasništvu i upravljanju nisu bili izneti.
Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar prošle sedmice je izjavio da mu je „želja da nuklearna elektrana nikne na hrvatskom tlu“. Na „aktuelnom prepodnevu“ u ponedeljak u Saboru spomenuta je i mogućnost gradnje nuklearke na lokaciji sadašnje termoelektrane Plomin, koja se mora ugasiti do 2032./33. godine.
IDS-ov poslanik Dalibor Paus tražio je od ministra jasan odgovor o Plominu, a Šušnjar je naglasio da će o konkretnim lokacijama odlučivati struka. Stručnjaci podsećaju da su sva potrebna istraživanja za gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj dosad sprovedena samo na lokaciji Privlaka kod Ivanić-Grada.
Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, kaže da se o lokacijama ne bi trebalo nagađati dok se ne naprave detaljne analize – od sigurnosnih i bioloških do seizmičkih. Ističe da Hrvatska mora odlučiti želi li graditi Krško 2, vlastitu nuklearku ili niz malih modularnih reaktora, a sve opcije su dobre ako se pravilno pripreme.
Tadić upozorava i na gubitak stručnog kadra u Hrvatskoj, jer su 90-ih ukinute nuklearne studije na fakultetima, pa bi ih trebalo ponovno pokrenuti kako bi zemlja imala dovoljno inženjera i znanstvenika. Hrvatska Vlada već je najavila gradnju malih modularnih reaktora na svojoj teritoriji, što je u skladu s trendom u Evropskoj uniji.
„Čak i zemlje koje nikada nisu imale veze s nuklearnom energijom, poput Irske, razmišljaju o modularnim reaktorima“, kaže Tadić. Hrvatska bi tako mogla da kombinuje sve tri opcije – Krško 2, vlastitu nuklearku i modularne sisteme – ako ponuda Slovenije postane povoljnija.
Slovenci su u novembru prošle godine trebalo da izađu na referendum o gradnji druge nuklearke u Krškom, ali je on odložen do daljnjeg. Prema riječima hrvatskog člana uprave NEK-a Saše Medakovića, teško je očekivati da će se referendum održati u idućih nekoliko godina, prenosi hrvatski portal Index.
Ova situacija dodatno komplikuje odnose između Hrvatske i Slovenije, kao i planove za energetski sektor u obe zemlje. S obzirom na trenutne okolnosti, Hrvatska će morati pažljivo da razmotri sve opcije i strategije u vezi sa nuklearnom energijom, kako bi se obezbedila energetska sigurnost i održivost u budućnosti.
