Ai-Da, prva ultra-realistična robot-umetnica na svetu, nedavno je naslikala portret britanskog monarha, kralja Čarlsa III. Ovaj portret, nazvan „Kralj algoritma“, predstavlja prvi takav rad u istoriji. Ai-Da je koristila visoko sofisticirane kamere smeštene u očima i robotsku ruku za stvaranje ovog umetničkog dela, koje je predstavljeno u sedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi. Ovaj događaj više podseća na scenu iz distopijskog filma nego na svakodnevnu umetničku aktivnost.
Ai-Da je prvi put predstavljena 2019. godine, a njeno stvaralaštvo se zasniva na kombinaciji složenih veštačkih inteligencija i specijalno dizajnirane robotske ruke. Zahvaljujući ovim tehnologijama, Ai-Da može da crta, slika i čak razgovara. Na Globalnom samitu o veštačkoj inteligenciji, održanom pod okriljem UN, Ai-Da je istakla da njen portret kralja Čarlsa III nije samo umetnički izraz, već i poruka o ulozi veštačke inteligencije u savremenom društvu.
Razvijen od strane galeriste i istraživača Ejdan Melera, Ai-Da je osmišljena sa naprednim jezičkim modelom koji joj omogućava da se izražava kroz različite umetničke forme. Meler je naglasio da je Ai-Da izabrala da naslika kralja zbog njegovog promišljenog i dostojanstvenog načina vođenja, kao i njegovog dugogodišnjeg zalaganja za umetnost i održivost. Kralj Čarls III predstavlja vrednosti koje Ai-Da istražuje, posebno tenziju između tradicije i modernog sveta.
Ova godina je bila značajna za Ai-Du, jer je njena slika prodata na aukciji kuće „Sotheby’s“ za neverovatnih milion dolara. Međutim, prava važnost ovog događaja leži u pitanjima koje postavlja o prirodi umetnosti i kreativnosti. Meler smatra da radovi Ai-De podstiču na preispitivanje tradicionalnih predstava o ljudskoj kreativnosti i svrsi umetnosti. Takođe, ovaj portret otvara prostor za debatu o etičkom korišćenju veštačke inteligencije u umetnosti i mogućnostima saradnje između čoveka i mašine.
U savremenom svetu, gde tehnologija sve više utiče na sve aspekte života, uključujući umetnost, Ai-Da predstavlja simbol promena koje se dešavaju. Njeno stvaralaštvo izaziva pitanja o identitetu umetnika, kreativnosti i vrednosti umetničkog dela. Da li je kreativnost isključivo ljudska osobina, ili mašine mogu da postanu deo umetničkog procesa? Kako se menja pojam umetnosti u eri veštačke inteligencije? Ova pitanja su ključna za razumevanje budućnosti umetnosti i kulture.
U vreme kada se veštačka inteligencija sve više integriše u različite aspekte društva, važno je razmišljati o njenim implikacijama. Ai-Da ne samo da stvara umetnost, već i provocira raspravu o tome kako tehnologija može oblikovati našu kulturu i vrednosti. Kroz svoj portret kralja Čarlsa III, Ai-Da poziva na razmišljanje o ulozi veštačke inteligencije u savremenom svetu i njenom potencijalu da oblikuje budućnost umetnosti.
Ova situacija takođe otvara vrata za nova istraživanja i eksperimentisanja u oblasti umetnosti. Kako umetnici i naučnici nastavljaju da istražuju granice veštačke inteligencije, svet umetnosti će se verovatno dodatno razvijati i menjati. U tom kontekstu, Ai-Da je pionir koji pokazuje kako tehnologija može obogatiti umetnost, istovremeno postavljajući ključna pitanja o njenoj prirodi.
Između tradicije i inovacije, Ai-Da predstavlja most koji nas vodi u budućnost u kojoj će umetnost i tehnologija koegzistirati, pružajući nove mogućnosti za kreativno izražavanje. Ovaj portret kralja Čarlsa III simbolizuje ne samo umetnički izraz, već i širu debatu o tome šta znači biti umetnik u savremenom svetu. Kroz ovaj proces, Ai-Da nas poziva da preispitamo naše stavove prema umetnosti i tehnologiji, otvarajući vrata za nova razumevanja i perspektive.