Predloženim izmenama i dopunama porodičnog zakona, uvodi se eksplicitna zabrana fizičkog kažnjavanja dece. U čuvanju, podizanju i vaspitavanju deteta, roditelji ne smeju podvrgavati dete ponižavajućim postupcima, telesnom kažnjavanju i drugim kaznama koje vređaju ljudsko dostojanstvo i integritet deteta. Ova zabrana važi i za hranitelje, staratelje i sve druge osobe koje dolaze u kontakt sa detetom u porodici ili drugoj sredini. U suprotnom, predviđena je sankcija u vidu korektivnog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, gde će roditelji biti obavezani da isprave svoje postupke prema deci koju fizički kažnjavaju. Organ starateljstva dobiće ovlašćenja da nalaže roditeljima da se uključe u posebne obuke o ostvarivanju prava deteta i odgovornom roditeljstvu.
Ovo je jedna od najvažnijih izmena koje donosi radna verzija novog porodičnog zakona, koju je pripremilo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, uz učešće predstavnika nadležnih ministarstava, državnih organa, ustanova i organizacija civilnog društva. Prema Strategiji za prevenciju i zaštitu dece od nasilja, telesno kažnjavanje deteta kao vaspitno sredstvo predstavlja jedan od oblika fizičkog nasilja nad detetom.
U radnoj verziji zakona, osim zabrane fizičkog kažnjavanja, ukidaju se maloletnički brakovi uz sudsku dozvolu, uvodi se pravo deteta da se samostalno obrati institucijama, kao i veća kontrola države nad roditeljskim pravima. Ovaj nacrt zakona je trenutno na javnoj raspravi, a Ministarstvo će analizirati sve pristigle predloge i sugestije pre konačnog oblikovanja zakona koji će biti upućen Vladi Srbije.
Pooštrava se i postupak međunarodnog usvojenja. Pre nego što dete bude upućeno u inostranstvo, moraće da se iscrpe sve mogućnosti da se za njega pronađu usvojitelji u Srbiji. Razlika u godinama između usvojitelja i deteta ne može biti manja od 18, niti veća od 45 godina, osim u izuzetnim slučajevima uz saglasnost nadležnog ministarstva. Okrugli stolovi o izmenama porodičnog zakona su već održani u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, dok će se 6. aprila o izmenama govoriti u Nišu. Komentari i predlozi građana primaju se do 16. aprila.
Ministarka Jelena Žarić Kovačević naglašava važnost zaštite svakog deteta i porodice, ističući da je potrebno uskladiti zakon sa domaćim propisima i međunarodnim standardima. Izmenama se ne predviđa uvođenje istopolnih brakova, a ministarka je potvrdila da nacrt ne sadrži nijednu odredbu koja se odnosi na istopolne brakove.
Zakon prvi put izričito zabranjuje telesno kažnjavanje kao vaspitnu meru, nudeći umesto kazne koncept „pozitivnog roditeljstva“. Ova odredba izaziva strah među roditeljima da bi njihova deca mogla biti oduzeta zbog jednog šamara. Stručnjaci naglašavaju da cilj nije kažnjavanje roditelja, već promena pristupa vaspitanju. Roditelji koji budu prijavljeni zbog fizičkog kažnjavanja, biće upućivani na edukaciju i savetovališta, dok će strože mere, poput izmeštanja deteta iz porodice, biti primenjene samo u slučajevima teškog i kontinuiranog zlostavljanja.
Novi zakon takođe omogućava izjavu o priznavanju očinstva u različitim institucijama, dok se biomedicinski potpomognuto oplođenje uz donirane semenke reguliše tako da se ocem deteta smatra muž majke, pod uslovom da je prethodno dao pisani pristanak. Očinstvo muškarca koji je donirao semenke ne može se utvrđivati.
S obzirom na međunarodne konvencije, uvođenje nulte tolerancije na fizičko kažnjavanje je nešto što je trebalo da se desi, a pitanje je kako će to biti prihvaćeno u društvu. Prava deteta se proširuju, ukidajući pravilo da deca od 10 godina mogu da izraze svoje mišljenje, a biće u mogućnosti da se samostalno obraćaju državnim institucijama. Nove odredbe nalažu roditeljima da ne smeju ostavljati decu predškolskog uzrasta bez nadzora.
Umesto potpunog lišavanja poslovne sposobnosti, uvodi se model podržanog odlučivanja, gde će prava osoba biti ograničena samo u meri u kojoj je to neophodno. Maloletnički brakovi neće biti mogući ni uz odobrenje suda, a izuzetak ostaje samo za maloletnike kojima je sud već priznao potpunu poslovnu sposobnost. Ključni problem ostaje postojanje maloletničkih vanbračnih zajednica, koje i dalje nije dovoljno regulisano.
