Direktor kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju, Arno Gujon, izjavio je danas na društvenoj mreži Iks da bi ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u ovoj zemlji. Njegova izjava usledila je nakon što je predsednik vlade Crne Gore, Milojko Spajić, ocenio kao „ucenjivački model saradnje“ otkazivanje podrške Demokratske narodne partije (DNP) njegovoj vladi.
Otkazivanje podrške došlo je kao rezultat neispunjenja zahteva DNP za formiranje radne grupe koja će se baviti pitanjima statusa srpskog jezika i identiteta. Gujon je reagovao na ovu situaciju, naglašavajući da je prema poslednjem popisu, više od 43% građana Crne Gore izjavilo da govori srpskim jezikom, dok se oko 34% izjasnilo za crnogorski, koji je trenutno jedini službeni jezik priznat ustavom. Gujon je istakao da ta činjenica ne može biti ignorisana u demokratskom društvu.
„Samo ustavno priznat službeni jezik uživa najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti. Iskustvo Crne Gore u periodu pre 2020. godine, kada je dugogodišnji anti-srpski režim koristio institucije države za sistematsko potiskivanje srpskog jezika i identiteta, pokazuje da ‘službena upotreba’ nije dovoljna i da je ustavna zaštita neophodna“, naveo je Gujon. Takođe, dodao je da stav njegove kancelarije nije isključiv već inkluzivan, što znači da se zalaže za uvažavanje svih jezičkih zajednica u Crnoj Gori.
U svojoj objavi, Gujon je naglasio da bi ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog, ravnopravnog sa crnogorskim, predstavljalo poštovanje stvarne jezičke strukture društva i volje najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori. Ova izjava dolazi u trenutku kada je politička situacija u Crnoj Gori veoma napeta, a DNP je već ranije uslovila ostanak u vladi ispunjavanjem svojih zahteva, koji uključuju uvođenje srpskog jezika kao službenog, izmene Zakona o državljanstvu, uvođenje trobojke kao narodne zastave, kao i započinjanje dijaloga o kontroverznoj izgradnji kolektora u Botunu.
Predsednik DNP, Milan Knežević, izjavio je danas da ova stranka otkazuje podršku Vladi premijera Milojka Spajića, kao i podršku vlasti u Podgorici koju predvodi gradonačelnik Saša Mujović. Ova odluka DNP-a dolazi nakon što su njihovi zahtevi ostali neispunjeni, što je dodatno pogoršalo političku krizu u zemlji. Očekuje se da će ova situacija izazvati dodatne tenzije između različitih političkih aktera u Crnoj Gori, posebno između onih koji se zalažu za priznavanje srpskog jezika i onih koji se protive tom koraku.
U svetlu ovih događaja, Gujon je ponovio da bi priznavanje srpskog jezika kao službenog imalo značajan uticaj na jačanje demokratskih vrednosti i prava manjinskih zajednica u Crnoj Gori. On je pozvao sve strane da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se pronašlo rešenje koje će zadovoljiti sve građane Crne Gore, bez obzira na jezičku pripadnost.
Ova situacija predstavlja izazov za trenutnu vladu Crne Gore, koja se suočava sa pritiscima sa svih strana, kako iz opozicije, tako i unutar koalicije. Na političkom horizontu, pitanje jezika i identiteta ostaje centralno i ključno za budućnost stabilnosti i jedinstva u zemlji. S obzirom na sve veće političke tenzije, neizvesno je kako će se situacija razvijati u narednim danima i mesecima, a očigledno je da će se mora pronaći rešenje koje će zadovoljiti sve strane.
