Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, izjavila je da se Srbija suočava sa veoma teškom situacijom nakon što je Savet Evropske unije usvojio zabranu tranzita ruskog gasa kroz EU do trećih zemalja. Ova odluka doneta je na sastanku ministara energetike EU u Luksemburgu, gde je zaključeno da će sve postojeće ugovore o uvozu ruskog gasa članice EU morati da prekinu najkasnije do kraja 2027. godine. Zabrana potpisivanja novih ugovora stupa na snagu od 1. januara 2026. godine.
Đedović Handanović je istakla da će ova mera direktno uticati na Srbiju, posebno zbog činjenice da Bugarska neće dozvoliti protok ruskog gasa kroz Balkanski tok. Ova odluka može dovesti do značajnog smanjenja snabdevanja gasom u Srbiji, što bi moglo imati ozbiljne posledice po energetsku stabilnost zemlje.
„Mi očekujemo da čujemo u narednim danima šta je plan i program, pre svega ruskih partnera“, rekla je ministarka, dodajući da su odlični odnosi predsednika Aleksandra Vučića sa svetskim liderima ključni faktor u traženju rešenja za ovu krizu. Iako je situacija gotovo bezizlazna, Đedović Handanović je izrazila nadu da će Srbija uspeti da pronađe alternativna rešenja i da će građani i privreda imati minimalne posledice zbog ovih promena.
Ministarka je podsetila da je Srbija, kao zemlja koja nije učesnica u nijednom sukobu, nevinog statusa pogođena ovom restrikcijom. Njena izjava ukazuje na to da je Srbija u potrazi za načinima da obezbedi energetski suverenitet i stabilnost usred rastućih tenzija u vezi sa snabdevanjem energentima u regionu.
U međuvremenu, očigledno je da će Srbija morati da razmotri različite opcije za diversifikaciju svojih izvora snabdevanja gasom. Mnogi analitičari sugerišu da bi Srbija mogla razmotriti ulaganja u obnovljive izvore energije i razvoj infrastrukture za uvoz gasa iz drugih izvora, kao što su tečni prirodni gas (LNG) ili alternativni gasni koridori.
Đedović Handanović je naglasila važnost komunikacije i saradnje sa drugim zemljama u regionu, kao i sa EU, kako bi se pronašlo održivo rešenje za budućnost energetskog snabdevanja Srbije. Takođe, ona je ukazala na to da će vlada raditi na zaštiti interesa građana i privrede, kako bi se minimizovale posledice ove krize.
U svetlu ovih događaja, stručnjaci naglašavaju da bi Srbija mogla da se suoči sa dodatnim izazovima u vezi sa Naftnom Industrijom Srbije (NIS), koja se takođe oslanja na ruske resurse. Očekuje se da će situacija sa NIS-om dodatno zakomplikovati već teške okolnosti u kojima se Srbija nalazi.
U zaključku, ministarka Đedović Handanović je ponovila da će vlada učiniti sve što je u njenoj moći da zaštiti građane od negativnih posledica koje bi mogle proizaći iz ove teške situacije. „Daćemo sve od sebe, kao i do sada, da građani ne osete probleme sa kojima se suočavamo“, dodala je ona. Ova izjava ukazuje na odlučnost vlade da se bori protiv problema i pronađe rešenja koja će obezbediti energetsku sigurnost Srbije u budućnosti.
S obzirom na trenutne okolnosti, biće ključno pratiti razvoj situacije i eventualne korake koje će Srbija preduzeti kako bi se nosila sa izazovima koje donosi nova energetska politika EU. U svakom slučaju, građani Srbije će morati da budu spremni na moguće promene u snabdevanju energentima i prilagođavanje na nove realnosti u energetskom sektoru.